Zakon o radu Crne Gore (2026): Jača zaštita zaposlenih, veća transparentnost i priprema za EU tržište rada
Skupština Crne Gore je krajem 2025. godine usvojila Zakon o dopunama – Zakon o radu („Službeni list Crne Gore“, br. 165/2025), koji se primjenjuje od 1. januara 2026. godine. Ove dopune predstavljaju važan korak u daljoj modernizaciji radnog zakonodavstva i njegovom usklađivanju sa standardima Evropske unije, uz poseban fokus na unapređenje zaštite zaposlenih, transparentnost zapošljavanja i jasno definisanje prava i obaveza poslodavaca.
Izmjene su posebno značajne u kontekstu evropskih integracija, jer postavljaju pravni okvir koji će omogućiti nesmetanu primjenu principa slobodnog kretanja radne snage i obezbijediti veću pravnu sigurnost svim učesnicima na tržištu rada.
Proširenje primjene – Zakon o radu u skladu sa evropskim standardima
Jedna od ključnih dopuna odnosi se na proširenje kruga lica na koja se primjenjuje Zakon o radu. Naime, uveden je novi stav kojim je propisano da će se zakon primjenjivati i na zaposlene državljane država članica Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije, kao i na članove njihovih porodica, bez obzira na njihovo državljanstvo.
Iako će se ova odredba formalno primjenjivati tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, njeno uvođenje sada ima veliki strateški značaj. Time se unaprijed obezbjeđuje pravni kontinuitet i usklađenost sa evropskim pravnim sistemom, čime se olakšava integracija crnogorskog tržišta rada u evropski okvir.
U praksi, ova izmjena potvrđuje opredijeljenost države ka stvaranju otvorenog, konkurentnog i usklađenog tržišta rada, što može imati pozitivan uticaj na privlačenje stranih investicija i kvalifikovane radne snage.
Transparentnije procedure zapošljavanja, posebno u javnom sektoru
Važne izmjene odnose se i na procedure oglašavanja slobodnih radnih mjesta, sa ciljem jačanja transparentnosti i smanjenja mogućnosti netransparentnog zapošljavanja, naročito u javnom sektoru.
Zakon o radu sada jasno propisuje da su privredna društva, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave obavezni da slobodna radna mjesta dostave Zavodu za zapošljavanje radi javnog oglašavanja.
Posebno značajna novina je zabrana preuzimanja zaposlenih putem sporazuma između poslodavaca u javnom sektoru bez sprovođenja javnog oglasa. U slučaju da se takav sporazum zaključi suprotno zakonu, smatraće se ništavim.
Ove izmjene imaju za cilj:
- jačanje principa jednakih šansi za sve kandidate,
- povečanje trnsparentnosti procesa zapošljavanja,
- sumanjenje mogućnosti zapošljavanja bez javne konkurencije,
- unapređenje povjerenja u institucije i javni sektor.
Za privatne poslodavce, procedure ostaju fleksibilnije, ali obaveza prijave slobodnih radnih mjesta Zavodu za zapošljavanje i dalje predstavlja važan element regulisanog tržišta rada.
Značajno unapređenje zaštite za zaposlene u slučaju nezakonitog otkaza
Jedna od najvažnijih dopuna Zakona odnosi se na preciznije definisanje prava zaposlenih u slučaju nezakonitog ili neopravdanog otkaza ugovora o radu.
Novim članom zakona jasno je propisano da zaposleni ima pravo na:
- povratak na rad, ukoliko se utvrdi da je otkaz bio nezakonit,
- naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade,
- uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za sporni period,
- naknadu nematerijalne štete u slučaju povrede ličnosti, časti ili dostojanstva.
Posebno važna novina odnosi se na situacije kada zaposleni, tokom trajanja sudskog postupka, zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca. U tom slučaju, zaposleni zadržava pravo na:
- punu naknadu zarade za period od dana otkaza do zasnivanja novog radnog odnosa,
- kao i pravo na naknadu razlike u zaradi ako je nova zarada niža od prethodne.
Ova izmjena ima veliki praktični značaj, jer uklanja pravnu nesigurnost zaposlenih koji su ranije mogli biti dovedeni u nepovoljan položaj ukoliko bi pronašli novi posao tokom trajanja sudskog postupka.
Istovremeno, ove odredbe dodatno podstiču poslodavce da donose zakonite i dobro utemeljene odluke u vezi sa prestankom radnog odnosa.
Uvođenje dodatnih sankcija za nepoštovanje zakona
Dopunjen Zakon o radu uvodi i nove kaznene odredbe koje imaju za cilj jačanje primjene propisa i sprečavanje zloupotreba.
Pravna lica mogu biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 20.000 eura ukoliko, između ostalog, zaključe sporazum o preuzimanju zaposlenog suprotno zakonskim odredbama.
Ove sankcije imaju preventivnu funkciju i predstavljaju dodatni mehanizam zaštite zakonitosti radnih odnosa.
Produženje važenja Opšteg kolektivnog ugovora i obezbjeđivanje kontinuiteta
Zakon o radu predviđa i važnu prelaznu odredbu koja se odnosi na Opšti kolektivni ugovor. Propisano je da će novi Opšti kolektivni ugovor biti zaključen najkasnije do 31. marta 2026. godine, dok se primjena postojećeg kolektivnog ugovora produžava do tog datuma.
Na ovaj način obezbjeđuje se kontinuitet prava zaposlenih i stabilnost sistema kolektivnog pregovaranja, bez pravnih praznina ili nesigurnosti u primjeni propisa.
Šta ove izmjene znače za poslodavce i zaposlene
Ukupno posmatrano, dopunjen Zakon o radu donosi uravnotežen pristup zaštiti prava zaposlenih i unapređenje pravne sigurnosti, uz istovremeno jačanje odgovornosti poslodavaca.
Za poslodavce, to znači potrebu za dodatnim usklađivanjem internih procedura, posebno u oblasti zapošljavanja i prestanka radnog odnosa. Transparentnost i zakonitost postupanja postaju još važniji elementi poslovanja.
Za zaposlene, izmjene donose viši nivo pravne zaštite, jasnije definisana prava i veću sigurnost u slučaju sporova sa poslodavcem.
U širem kontekstu, ove dopune predstavljaju važan korak ka uspostavljanju modernog, transparentnog i evropski usklađenog sistema radnih odnosa u Crnoj Gori, što je od ključnog značaja za stabilnost tržišta rada i dalji ekonomski razvoj.
Ostale kategorije